U Sarajevu održana konferencija o objavljivanju popisnih podataka

U Sarajevu je u četvrtak 19. februara održana jednodnevna konferencija pod nazivom „Popis 2013. u BiH – Objavljivanje podataka: Iskustva iz regiona i mogućnosti upotrebe i vizualizacije podataka“. Konferencija je održana u organizaciji U.G. “Zašto ne”, a u njoj su učestvovali predstavnici/e statističkih agencija i nevladinog sektora iz BiH i regiona, kao i predstavnici/e nekoliko ambasada i medija. Kroz dvije panel diskusije održane u prostorijama ACIPS-a, razgovaralo se o iskustvima iz regiona u objavi podataka sa popisa stanovništva, što je proces koji tek treba započeti u našoj zemlji s obzirom da je i sam popis proveden sa dvije godine zakašnjenja u odnosu na zemlje regiona.

U prvoj panel diskusiji su učestvovali/e Fadil Fadić i Slavka Popović, zamjenici direktora Agencije za statistiku BiH; Marko Krištov, direktor Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske; Gordana Radojević, direktorica Zavoda za statistiku Crne Gore (Monstat) i Tijana Čomić, projekt-menadžerica Republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije.

Na početku diskusije, predstavnik Agencije za statistiku BiH, Fadil Fatić, rekao je kako se trenutno u BiH vrše aktivnosti na optičkom čitanju popisnica, odnosno skeniranju svih materijala, te da će uskoro biti završena i konačna provjera validnosti podataka. Obrada i objavljivanje konačnih podataka, prema Fatićevim riječima, trebala bi početi u maju ove godine, a setovi knjiga sa zvaničnim podacima sa Popisa stanovništva u BiH će se sukcesivno objavljivati sve do polovine 2016. godine. U svrhu objave podataka biće kreirana i posebna web stranica na kojoj bi se trebali nalaziti svi objavljeni podaci, a cijeli proces finansira Evropska komisija. Fatić je najavio da će se na web-stranici moći pronaći svi relevantni podaci o rezultatima popisa stanovništva, te da će Agencija iskoristiti najsavremenija rješenja za objavu i prezentaciju tih podataka, po ugledu na sajtove kakvi su u te svrhe napravljeni u Njemačkoj i Sjedinjenim američkim državama.

Slavka Popović, zamjenica direktora Agencije za statistiku BiH, istakla je kako se intenzivno radi i na pripremi svih podataka koji će ići u diseminaciju, te da se pri tome prate preporuke Evropske komisije i centralnog popisnog biroa.

IMG_1798Tokom diskusije otvorene su mnoge teme u vezi sa objavom podataka, ali i samim procesom provođenja Popisa stanovništva u BiH u oktobru 2013. godine, u prvom redu o zaštiti ličnih podataka tokom tog procesa. Još jednom je otvoreno pitanje sigurnosti podataka, s obzirom da su popisivači/ce popisnice držali/e u svojim kućama, te da veliki broj njih nije potpisao izjave o čuvanju tajnosti podataka i ugovore o radu. Predstavnica Agencije za statistiku izjavila je da je većina opštinskih popisnih komisija imala obezbjeđen prostor za čuvanj popisnica i da one nisu držane u privatnim stanovima popisivača/ica, te da su svi/e popisivači/ce uredno potpisali/e ugovore o radu i tajnosti podataka, a da su suprotne tvrdnje samo “medijski senzacionalizam”.

Još jedno od često postavljanih pitanja vezanih za privatnost podataka je i pitanje uništavanja popisne građe, to jest onog njenog dijela koji sadrži lične podatke i ne bi se trebao koristiti za statističke obrade. Fadil Fatić je istakao da je Agencija izradila Prednacrt pravilnika o uništavanju popisne građe, no još uvijek nije poznato kada će on biti konačno usvojen. Što se tiče samog uništavanja ličnih podataka, rečeno je da još uvijek nije utvrđeno da li će se i po kom principu lična imena brisati iz elektronske baze, s obzirom da će se možda koristiti u kriptiranom obliku za ankete o radnoj snazi i druge statističke obrade.

Marko Krištof je istakao kako smatra da se popis u BiH mogao sprovesti i bez osjetljivih pitanja, što su i bile preporuke EUROSTAT-a, upravo da bi se smanjile političke tenzije za koje su se svi prisutni složili da su bile veoma izražene.

IMG_1801Političke tenzije bile su prisutne i tokom Popisa stanovništva u Crnoj Gori, a Gordana Radojević iz MONSTAT-a je kazala kako je ova agencija upravo iz tih razloga poduzela posebne mjere da osigura transparentnost procesa i povjerenje javnosti u ispravnost podataka. Kao neke od tih mjera, spomenula je da su tokom popisa svi popisani dobijali duplikate svojih popisnica, ali i da su tokom unosa podataka poduzeli sve kako bi cijeli proces bio što transparentniji i otvoreniji za sve zainteresovane koji su ga željeli pratiti. Tako je u Crnoj Gori, pored monitoringa koji je vršila Evropska Komisija, kao dodatna mjera u transparentnosti ovog procesa bio upućen i javni poziv za monitoring procesa unosa podataka svim političkim partijama i nevladinom sektoru, na koji se odazvala jedna politička partija, kojoj je omogućen monitoring unosa podataka. Iako su i u BiH popis pratile jake političke tenzije, prvenstveno kroz kampanje o etničkom/nacionalnom izjašnjavanju, Slavka Popović izjavila je da Agencija nije smatrala da je potrebno poduzimati takve korake, te da je dovoljna garancija validnosti cijelog procesa bilo to što je svaka osoba mogla pročitati svoju popisnicu i na nju je stavljala potpis nakon završenog popisivanja.

Na ovoj panel diskusiji razgovaralo se i o provođenju narednog popisa stanovništva, koji bi u regionu trebao biti proveden 2021. godine, te o načinima na koji će on biti proveden u našoj zemlji. Gotovo sve zemlje regiona će i naredni popis vršiti tradicionalnom metodom “od vrata do vrata”. U Agenciji za statistiku BiH nisu sigurni da li će on biti proveden u intervalu sa ostalim zemljama regiona i EU, ali ni u pogledu metode kojom će on biti vršen. Fadil Fatić je istakao da postoji mogućnost da će naredni popis biti proveden kombinovanjem tradicionalne metode sa metodom registra.

Gosti iz regiona su govorili i o korištenju konačnih podataka popisa, odnosno o tome ko najčešće koristi te podatke. U Republici Srbiji, kako je istakla Tijana Čomić, podatke najčešće koriste studenti/ce i istraživači/ce, a svi gosti su se složili da ove podatke najmanje koristi državna administracija, koja bi u stvari trebala najviše koristiti ove podatke.

U drugoj panel diskusiji, na temu „Vizualizacija podataka sa popisa“, učestvovali su Feđa Kulenović, ispred USAID programa za jačanje nezavisnih medija koji provodi Internews; Dragan Koprivica, direktor Centra za demokratsku tranziciju Crne Gore i Uroš Krčadinac, istraživač novih medija i doktorant Beogradskog univerziteta. Gosti su pričali o svojim dosadašnjim iskustvima vezanim za vizuelno predstavljanje podataka i dali preporuke u pogledu formata, korištenja i predstavljanja podataka sa Popisa u BiH.
Feđa Kulenović je, govoreći o problemima sa kojima se susretao u svom radu, istakako kako je bitno da podaci budu javno dostupni i elektronski čitljivi. On je tokom diskusije nekoliko puta naglasio kako je najbolji format podataka otvoreni format, podesan za dugoročno arhiviranje. Smatra da je potrebno da državne institucije uspostave saradnju sa akademskom zajednicom i nevladinim sektorom, kako bi se proces objave podataka uspješno doveo do kraja i što više otvorio za različite korisnike/ce.

IMG_1806Direktor Centra za demokratsku tranziciju Crne Gore, Dragan Koprivica, prenoseći iskustva iz Crne Gore, ukazao je na to da transparentnost predstavlja najbolji način da se uspostavi povjerenje javnosti u neki proces. Savjetuje da treba objaviti sve podatke sa popisa koji nisu lični podaci, jer oni predstavljaju vlasništvo društva. Koprivica je istakao da su državne institucije servis u službi građana/ki i da u skladu sa tim treba da otvore svoje podatke i stave ih na raspolaganje svim zainteresovanima. Istakao je kako se podaci sa popisa u Crnoj Gori koriste za različita planiranja, ne samo od strane državnih službi, već i od strane nevladinih organizacija.

Uroš Krčadinac, istraživač novih medija, kao i njegovi sugovornici, ističe da su podaci sa popisa javno dobro, te da moraju biti mašinski čitljivi kako bi bili javno dostupni. Smatra da javni servisi imaju odgovornost da obezbjede javnu dostupnost tih podataka, ali i da vrše edukaciju zainteresiranih u pogledu korištenja tih podataka. Krčadinac je istakao da je nivo poznavanja statistike, njenih zakonitosti i mogućnosti, veoma nizak čak i u onim profesijama koje bi trebale biti upućenije u metodologiju i “iščitavanje” statističkih podataka, te da bi cijelo društvo imalo koristi od bolje edukacije u ovoj oblasti. Vizualizacija podataka predstavlja važan dio ovog procesa i sve više se uspostavlja kao “novi jezik” kojim se komuniciraju važne informacije i koji pomaže da javnost dobije jasnije slike o važnim društvenim, ekonomskim i političkim procesima.

Ništa od rezultata popisa u ovoj godini

Jedinstveni program obrade podataka popisa stanovništva 2013. godine u Bosni i Hercegovini nije ni jučer usvojen, kako...

Istinomjer

Objava prvih rezultata popisa stanovništva 15. juna

Zamjenik direktora Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine Fadil Fatić kazao je danas u obraćanju poslanicima i delegatima članovima Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne...

Istinomjer

Završena prva faza aktivnosti na unosu i obradi popisnih podataka

Po planu aktivnosti, koji je usvojio Centralni popisni biro, uspješno je završena prva faza aktivnosti na unosu i obradi podataka Popisa stanovništva domaćinstava i stanova 2013. godine u Bosni i...

Istinomjer