Građanski monitoring pokazao brojne nepravilnosti u provođenju popisa u BiH

Petnaestodnevni Popis stanovništva, stanova i domaćinstava u BiH 2013, koji je počeo prvog oktobra, zvanično je završen petnaestog oktobra u 21h. Projekat građanskog monitoringa popisa, PopisMonitor, prije početka i tokom trajanja popisa zaprimio je brojna pitanja građana i građanki BiH u vezi sa popisom, ali i veliki broj prijavljenih nepravilnosti.

PopisMonitor, koji je početkom septembra 2013. godine započeo informativnu kampanju u 32 grada u BiH, imao je za cilj da građanima i građankama približi popisni proces, pruži im podršku u rješavanju problema, identificira probleme uočene prilikom popisivanja, ali i da napravi procjenu integriteta popisnog procesa i kvaliteta i kredibiliteta podataka prikupljenih na popisu, kroz direktan kontakt sa građanima/kama.

Građanski monitoring popisa provođen je kroz direktnu komunikaciju tima PopisMonitora sa građanima i građankama, putem uličnih akcija, internet stranice popismonitor.ba, e-maila, info-telefona, te online društvenih mreža. Web stranica Popismonitor.ba zabilježila je više od 40.000 jedinstvenih posjeta, a na uličnim akcijama u brojnim bh. gradovima, građanima i građankama je podijeljeno oko 120.000 informativnih brošura sa osnovnim informacijama i odgovorima na najčešća pitanja vezana za Popis stanovništva, stanova i domaćinstava u BiH 2013. Facebook stranicu PopisMonitora je, za nešto više od mjesec i po dana, vidjelo oko 150.000 ljudi, dok njen rad prati nešto više od 2.000 ljudi. Tim PopisMonitora zabilježio je, također, oko 100 medijskih pojavljivanja u proteklom periodu.

Kada se saberu ovi podaci, procjenjuje se da je PopisMonitor uspio svojom kampanjom dosegnuti do oko 500.000 ljudi, ili oko15% stanovništva BiH.

Tokom trajanja popisa, aktivisti/ce PopisMonitora su, kroz direktan kontakt sa građanima/kama na uličnim akcijama, kao i putem telefona i navedenih internet platformi, odgovorili/e na više od 1700 pitanja građana/ki BiH, od čega ih je najviše postavljeno na uličnim akcijama (njih 987) i putem telefona (više od 600 telefonskih poziva). Neka od najčešćih pitanja građana/ki su se odnosila na “osjetljiva pitanja” u popisnici (pitanja br. 24, 25. i 26. o nacionalnom/etničkom i vjerskom izjašnjavanju, te maternjem jeziku) , popis osoba odsutnih iz BiH za vrijeme trajanja popisa, prava i obaveze popisivača/ica, sankcije za građane/ke, sadržaj pitanja u popisnici, rad institucija i predstavnika/ca institucija, pitanja vezana za korištenje podataka sa popisa, kao i  tajnost podataka. Građani/ke su naročito bili zabrinuti/e oko toga da li će, u slučaju da ne budu popisani zbog neadekvatnog rada popisivača ili popisnih komisija, morati platiti kazne koje predviđa zakon. Pored toga, građane/ke je veoma brinulo i to za šta će se koristiti podaci prikupljeni na popisu. S obzirom na izuzetno slabu informisanost javnosti o popisu, mnogi/e građani/ke, naročito oni koji se nalaze izvan BiH, strahovali su da bi na osnovu podataka datih na popisu mogli izgubiti imovinu, ostati bez državljanstva, prijavljenog prebivališta, prava glasa na izborima i sl, jer su nadležne institucije propustile da ih informišu o tome da se podaci sa popisa mogu koristiti isključivo u statističke svrhe i ne smiju se povezivati ni sa kakvim drugim podacima u posjedu državnih institucija.

Usljed nepravovremene i nekvalitetne informativne kampanje Agencije za statistiku BiH i entitetskih zavoda za statistiku, veliki broj građana/ki je bio nedovoljno upoznat sa samim popisnim procesom, što je primjetno i u preliminarnim rezultatima rada PopisMonitora. Zvanična kampanja institucija koje su bile zadužene za provođenje popisa je započela samo nekoliko dana pred početak Popisa, informacije koje su ponuđene u medijskoj kampanji nisu bile sadržajne, dok web sajt agencije nije na pristupačan način prezentirao relevantne informacije građanima/kama (mnoge informacije o popisu su, recmio, bile ponuđene u vidu glomaznih i teško pretraživih PDF dokumenata, te je pronalaženje pojedinačnih informacija bilo komplikovano za prosječne internet korisnike/ce). Pored toga, zvanični call centar Agencije za statistiku je počeo sa radom četiri dana prije popisa, u trenutku kada su aktivisti/ce PopisMonitora već uveliko dobijali na desetine pitanja građana i građanki na uličnim kampanjama i putem info-telefona. Call centar Agencije je, također, tokom trajanja popisa radio radnim danima od 8h do 17h, iako se sam popis obavljao svakog dana u periodu od 9-21h. Jednostavnom računicom dolazi se do podatka da je, za vrijeme trajanja popisa, od ukupno 180 sati terenskih aktivnosti popisivanja građana/ki, informativni telefon Agencije bio dostupan građanima i građankama svega 99 sati.

Ovi, ali i drugi propusti u informisanju građana/ki od strane nadležnih institucija, svakako su utjecali na veliki broj poziva građana/ki upućenih PopisMonitoru, koji je, u nedostatku adekvatne kampanje i nedovoljne dostupnosti nadležnih institucija zainteresiranim građanima/kama, poslužio kao mjesto za obraćanje građana i građanki koji/e su se susreli sa problemima u popisnom procesu. Mnogi/e među njima nisu imali odgovarajuće informacije, ili su se susretali sa najrazličitijim problemima tokom popisivanja, a neki su bili/e i otvoreno diskriminirani/e u toku popisa, jer im institucije nisu pružile nikakvu zaštitu i uglavnom su se oglušile na njihova pitanja i prijave.

Odnos nadležnih institucija prema prijavljenim problemima vrlo slikovito prikazuju izjave zvaničnika Agencije za statistiku BiH, koji su od početka popisa kontinuirano ponavljali da se proces odvija „bez većih problema“. Direktor agencije za statistiku je, na završnoj press-konferenciji održanoj posljednjeg dana popisa, izjavio da je Agencija – koja je krovna institucija za provođenje popisa – od svih prijavljenih nepravilnosti utvrdila ukupno tri slučaja nepoštivanja metodologije i zakona u provođenju popisa, koje je sankcionisala i shodno tome ponovila popis u određenim popisnim krugovima. Na osnovu dosadašnjih medijskih izvještaja, može se zaključiti da se ova izjava odnosila na ponavljanje popisa u pet popisnih krugova u Srebrenici, gdje je zabilježen jedan slučaj popisivanja u ugostiteljskom objektu, i dva slučaja prenošenja ili pokušaja prenošenja popisnica preko granice Bosne i Hercegovine sa Republikom Srbijom, u oba smjera. Na sve ostale prijave, Agencija nije imala nikakvu reakciju niti komentar. Istog dana, glasnogovornica Agencije za statistiku izjavila je da „ni Agencija niti Centralni popisni biro nisu dobili niti jedan službeni dopis o bilo kakvim nepravilnostima“.

Istovremeno, PopisMonitoru je tokom trajanja popisa stiglo više od 850 prijava najrazličitijih problema, iz 45 općine u BiH. Najviše problema je prijavljeno putem telefona (458 prijava), dok je putem online forme na stranici popismonitor.ba prijavljeno i mapirano 205 problema. Ostatak problema prijavljen je putem e-maila i Facebook stranice. Najviše problema prijavljeno je u Sarajevu, Tuzli, Banjaluci, Srebrenici, Prijedoru, Gradišci, Trebinju i Mostaru.

Gotovo polovina prijava odnosila se na ponašanje popisivača, što je bio slučaj u 41,52% prijavljenh problema, a ovakve prijave odnosile su se na različite postupke, od nedolaska popisivača na kućnu adresu, neostavljanja obavještenja domaćinstvima koja su bila prazna u vrijeme dolaska popisivača, nepojavljivanje popisivača u ugovoreno vrijeme, vršenje popisa na javnim mjestima umjesto u domaćinstvima itd, kao i na postupanje popisivača/ica prilikom samog anketiranja. Visok procenat prijava (24,19%) se odnosi na nezakonito postupanje popisivača/ica u vezi sa pitanjem br. 24. o nacionalnoim/etničkom izjašnjavnaju. Kršenje procedure u ovom segmentu imalo je različite oblike, od komentarisanja, nagovaranja i sugerisanja kako se osoba treba ili ne treba izjasniti, pa do odbijanja da se u popisnicu upiše odgovor koji je dala popisivana osoba, te upisivanja pogrešnih odgovora i odbijanja da se takve popisnice ponište i ispune u skladu sa izjašnjavanjem popisane osobe. Na rad popisnih komisija odnosilo se 13,72% prijavljenih problema, a u ovom segmentu zaprimili smo prijave koje se odnose na neprofesionalan rad komisija koje nisu bile otvorene tokom radnog vremena, na bahato i neprofesionalno postupanje prema građanima/kama, ali i samim popisivačima/cama kada su ulagali prigovore i žalbe na nepravilnosti u popisnom procesu, te na diskriminatorno tretiranje osoba koje se popisuju u odnosu na njihovu nacionalnu pripadnost. Građani/ke su prijavljivali/e i nepravilnosti pri zapošljavanju popisivača, neadekvatnu zaštitu ličnih podataka, kao i, u manjem broju, prisustvo neovlaštenih lica prilikom popisivanja. Popisivači/ce su, osim problema sa potpisivanjem ugovora i izjava o povjerljivosti i neprofesionalnim postupanjem popisnih komisija, često prijavljivali i neadekvatno postupanje popisnih instruktora koji su odbijali da izađu na teren i/ili ih nisu upoznali sa njihovim popisnim krugovima, neadekvatno provođenje obuke i slične nepravilnosti. U nekim slučajevima, sami popisivači prijavili su organizovano kršenje zakona od strane svojih popisnih komisija, poput prakse da sama popisna komisija popunjava popisnice na osnovu podataka iz CIPS-a za ona domaćinstva koja su bila prazna ili su se odbila popisati tokom trajanja popisa.

Oko 90% ukupno prijavljenih problema došlo je iz različitih popisnih krugova i predstavlja probleme sistemske prirode, što znači da su problemi takvi da se osnovano može sumnjati da je popisivač iste ili slične nepravilnosti ponavljao u cijelom popisnom krugu. Na osnovu toga zaključujemo da je upitna kredibilnost provođenja popisa u preko 500 popisnih krugova, čime je u prosjeku obuhvaćeno 50.000 domaćinstava, ili oko 100.000 popisnica.

Ako se uzme u obzir da je procijenjeni broj ljudi koji su bili obuhvaćeni informativnom kampanjom PopisMonitora kroz ulične akcije i online platforme iznosio oko pola miliona, dolazi se do zaključka da su ozbiljna kršenja procedure zabilježena u oko 20% ukupnog uzorka koji je pokrio PopisMonitor. Budući da je uzorak od 500.000 ljudi i više nego reprezentativan, opravdana je sumnja da je u popisu 2013. upitna kredibilnost i ispravnost oko 20% popisnica.

Gornji podaci pokazuju u kojoj mjeri je nevjerovatna izjava Zdenka Milinovića, direktora Agencije za statistiku BiH, o „samo tri zabilježena kršenja zakona i metodologije“. Istom prilikom, Milinović je ustvrdio i to da je Agencija za statistiku BiH  „u potpunosti osigurala sve mehanizme zaštite osobnih podataka građana“, te da će „u potpunosti biti ispoštovani svi elementi zaštite osobnih podataka svakog građanina“. Ova izjava zvuči čak i nevjerovatnije od prethodne, s obzirom da je već prvog dana popisa zabilježeno višestruko kršenje zakona od strane institucija zaduženih za provođenje popisa, kada se otkrilo da uopšte nisu ni predviđene, niti pripremljene skladišne prostorije za popisni materijal pri lokalnim popisnim komisijama. Umjesto čuvanja na sigurnoj lokaciji kojoj pristup ima strogo ograničen broj službenih lica, kako je to zakonom propisano, popisnice su odnošene kućama popisivača/ica i tamo su „skladištene“ bez ikakvog nadzora. Ovo predstavlja i izravno kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka, jer su popisnice, koje sadrže lične podakte građana/ki, čuvane na nepropisnim mjestima i bile su dostupne doslovno desetinama hiljada neslužbenih lica. Cijela situacija dodatno je pogoršana i činjenicom da mnogi popisivači/ice nisu imali ni potpisane izjave o tajnosti podataka kada je popis počeo (neki ih nisu potpisali sve do pred sam kraj provođenja popisa), pa tako čak ni oni/e nisu imali zakonsku obavezu da podatke građana/ki čuvaju kao službenu tajnu. U svjetlu ovih podataka, ne čudi ni informacija o čak milion popisnica koje su „nestale“ na teritoriji Republike Srpske, zbog čega je tokom posljednjih dana popisa bilo organizovano hitno štampanje 50.000 novih popisnica, jer popisivači nisu imali dovoljno popisnica da popišu sva domaćinstva u svojim popisnim krugovima. Šta se dogodilo sa „nestalim“ popisnicama i kako su one uopšte mogle „nestati“, javnosti još uvijek nije saopšteno.

Centralna lokacija za čuvanje popisnog materijala je, pak, zakupljena tek 9. oktobra, šest dana pred kraj popisa. Posljednjeg dana popisa, glasnogovornica Agencije za statistiku Mirsada Adembegović najavila je da će popisni materijal biti distribuiran u Centar za skladištenje tek naredne sedmice, te da još uvijek nisu zaposleni radnici/e koji/e će raditi u Centru za skladištenje, njih oko tri stotine. U istoj izjavi, navela je i to da će se popisnice prebaciti u Centar za skladištenje „iz popisnih komisija lokalne samouprave“ – premda se one nikada nisu ni nalazile u prostorijama ovih komisija. Ova izjava se direktno nadovezuje na izjavu koju je glasnogovornica Agencije dala drugog dana popisa, nakon što je otkriveno da se popisnice umjesto u popisnim komisijama „čuvaju“ u privatnim domovima popisivača. Zapanjenoj javnosti tada je saopšteno da popisnice kućama nose samo oni popisivači koji vrše popis u udaljenim popisnim krugovima, pa ih ne mogu stići odnijeti u komisiju na kraju radnog dana. Također, rečeno je da se popisnice u kućama drže samo preko noći, da bi se već slijedećeg jutra odnijele u komisiju. Još istog dana kada su date ove izjave utvrđeno je da ništa od toga nije tačno, ali Agencija nikada nije uputila izvinjenje, ili barem objašnjenje zašto je javnosti plasirala lažne informacije o ovako važnom pitanju.

Osim što su ovakvim postupcima u potpunosti prekršene zakonske odredbe o čuvanju tajnosti ličnih podataka građana i građanki, nadležne institucije su, također, evidentno prekršile i zakonske odredbe o radu i zapošljavanju popisivača, s obzirom da ugovori o djelu, na osnovu kojih su trebali raditi popisivači/ice, nisu bili potpisani prije početka popisa – a mnogi od njih nisu potpisani sve do posljednjeg dana popisa. Pred sam kraj popisa, naglo je porastao broj prijava koje su PopisMonitoru došle od samih popisivača/ica, koji/e su prijavljivali/e čak i slučajeve da im je, zbog problema sa potpisivanjem ugovora, od strane popisne komisije „ponuđeno“ da odustanu od popisa nakon što su već obavili cijeli posao i završili popisivanje svojih popisnih krugova. Na apsurdnu situaciju da su državne institucije za potrebe popisa oko 20.000 ljudi zaposlile „na crno“ do sada nije bilo nikakvih zvaničnih reakcija, iako se radi o prekršaju za koji bi trebao biti sankcionisan bilo koji poslodavac koji tako postupi. Dodatno, samo 6 dana pred popis javnost je obaviještena da je oko 18% popisivača/ica odustalo od popisa zbog nepovoljnih uslova rada, neadekvatne novčane nadoknade i nesigurnosti u to da li će im i kada biti isplaćena (oni koji su prihvatili posao još uvijek ne znaju kada će za njega biti plaćeni). Direktna posljedica odustajanja tako velikog broja ljudi bila je zapošljavanje velikog broja popisivača/ica u posljednji čas, pri čemu neki od njih nisu prošli nikakvu obuku jer za to nije bilo dovoljno vremena.

Ni druge zakonske obaveze nisu izvršene u roku, s obzirom na činjenicu da još uvijek nije potpisan protokol o saradnji između Agencije za statistiku BiH i entitetskih zavoda za statistiku, koji, između ostalog, treba da definira na koji način će se raspolagati podacima sa popisa, te kako će biti izvršeno uništavanje (ionako kompromitovanih) ličnih podataka građana/ki koji se neće koristiti u statističke svrhe.

U svjetlu svih ovih informacija, opravdano se postavlja pitanje koliko će podaci prikupljeni popisom uopće moći poslužiti svojoj svrsi. Popis stanovništva trebao bi predstavljati najznačajnije statističko istraživanje u jednoj državi, a u Bosni i Hercegovini on je imao poseban značaj jer se, zbog političkih nesuglasica oko usvajanja Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, popis u BiH nije proveo od 1991. godine. Ispravno proveden popis trebao je, dakle, po prvi put obezbjediti kredibilne podatke koji bi se koristili za kreiranje ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih, obrazovnih i drugih politika u BiH, te poslužiti kao osnov za adekvatno planiranje razvoja u svim ovim segmentima. Umjesto toga, dobili smo proces koji je od prvog do posljednjeg dana provođen nepripremljeno, uz brojna kršenja zakona i propisa, te ozbiljne propuste u svim segmentima procesa, od neadekvatne kampanje informisanja, do potpunog ignorisanja zloupotreba i manipulacija koje su bile evidentirane na terenu.

Neshvatljivo je da su nadležne institucije sebi dopustile da uđu u ovaj proces bez obezbjeđenih osnovnih uslova za njegovo zakonito provođenje, a potom se i ogluše na sve propuste i nepravilnosti o kojima je brujala bh. javnost tokom proteklih sedmica, uporno ponavljajući kako se popis odvija prema planu i bez većih problema. Sa izuzetkom samo jednog predstavnika agencije, koji jeste javno identificirao postojeće probleme nekoliko dana uoči popisa i potvrdio da se popis ne provodi u skladu sa zakonom – nakon čega su njegova pojavljivanja u javnosti kao predstavnika Agencije za statistiku BiH naglo prestala –  Agencija je od početka do kraja popisa nastavila ponavljati da popis teče „glatko“, dok je javnost iz dana u dan brujala o novim skandalima koji su pratili provođenje popisa. No, još je teže shvatiti i opravdati ponašanje Međunarodne monitoring misije u cijeloj toj situaciji.

Međunarodna monitoring misija, koja je trebala funkcionisati kao objektivni i neovisni posmatrač provođenja popisa, također je ignorisala evidentno kršenje zakona i propisa od strane samih institucija, kao i ogroman broj nepravilnosti zabilježenih na terenu, pridružujući se Agenciji za statistiku BiH u apsurdnim tvrdnjama da je popis u BiH proveden na zadovoljavajući način. Ako uzmemo u obzir ekspertizu Međunarodne monitoring misije, te Agencije za statistiku BiH, postavlja se pitanje zašto ni jedna ni druga  nisu čak ni pokušale odgovoriti na mnoga otvorena pitanja, od kojih su samo neka navedena u ovom izvještaju? Štaviše, ako je cijeli popis zaista proveden na zadovoljavajući način kao što su to obje institucije ustvrdile,  zašto nikada nisu objasnile javnosti zbog čega su, prema njihovom ekspertskom mišljenju, sva ta pitanja, evidentne nepravilnosti i problemi u procesu, bili nedovoljno značajni da ove institucije izraze makar sumnju, a kamoli zabrinutost, za integritet cijelog procesa?  Posebno je indikativno i to da su predstavnici Agencije za statistiku BiH izbjegli svako javno sučeljavanje sa aktivistima/cama PopisMonitora, dok predstavnici Međunarodne monitoring misije nisu ni pokušali ostvariti bilo kakav kontakt sa nama i razgovarati o brojnim prijavljenim nepravilnostima za vrijeme i nakon popisa, iako je PopisMonitor bio jedina lokalna inicijativa koja je vršila nezavisan monitoring popisa kroz direktan građanski angažman. O razlozima za ovakvo postupanje domaćih i međunarodnih institucija može se nagađati i spekulisati, ali jedno je sigurno – nadležni za provođenje ovog procesa nisu pokazali ni minimum odgovornosti prema građanima i građankama Bosne i Hercegovine ni u jednom segmentu provođenja popisa.

Na kraju, tim PopisMonitora se još jednom želi zahvaliti građanima i građankama Bosne i Hercegovine koji/e su svojim prijavama omogućili/e realan uvid u to kako se Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. u BiH zaista provodio na terenu. Uz zahvalnost za ukazano povjerenje, istovremeno izražavamo i žaljenje što u mnogim slučajevima nismo bili u mogućnosti da im pomognemo u rješavanju problema sa kojima su se susreli/e na popisu, jer su nadležne institucije propustile da svoj posao obave u skladu sa zakonom i propisima. Nadamo se da su svi oni koji/e su na bilo koji način bili/e oštećeni/e u provođenju popisa, dobili barem neku satisfakciju u činjenici da su njihovi problemi evidentirani i predstavljeni javnosti nakon što su prijavljeni PopisMonitoru, iako nadležne institucije i dalje uporno negiraju da je bilo ikakvih problema u ovom procesu.

(popismonitor.ba)

Ništa od rezultata popisa u ovoj godini

Jedinstveni program obrade podataka popisa stanovništva 2013. godine u Bosni i Hercegovini nije ni jučer usvojen, kako...

Istinomjer

Objava prvih rezultata popisa stanovništva 15. juna

Zamjenik direktora Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine Fadil Fatić kazao je danas u obraćanju poslanicima i delegatima članovima Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne...

Istinomjer

Konačni rezultati popisa stanovništva u BiH od naredne godine

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BiH) će prve konačne rezultate popisa stanovništva, koji je trajao od 1. do 15. oktobra 2013. godine, početi objavljivati naredne godine, a prvi rezultati...

Istinomjer